Više od 1,6 miliona ljudi potpisalo je onlajn peticiju za sudski poziv Francuskoj zbog toga što nije učinila dovoljno da se izbori sa klimatskim promjenama.

 Organizacije Grinpis, Oksfam i dvije francuske grupe za zaštitu životne sredine pokrenule su peticiju prošle nedjelje.

Njihov poziv naišao je na ogromnu podršku u samo nekoliko dana, uključujući filmske zvijezde Marion Kotijar i Žilijet Binoš, prenosi AP.

Direktor francuskog Grinpisa Žan Fransoa Žulijar kazao je za TV BFM da se te grupe nadaju eventualnoj presudi suda kojom će se od Francuske zahtijevati da dodatno smanji emisiju ugljenika.

Agencija podsjeća da je prošlog mjeseca francuski predsjednik Emanuel Makron pokušao da poveća porez na gorivo kako bi građane odvratio od korišćenja fosilnih goriva, ali je to izazvalo proteste širom zemlje pa je odustao od toga.

Više od 1,6 miliona ljudi traži da se sudi Francuskoj zbog klime

 

U Moskvi i cijeloj Rusiji sve je spremno za doček Nove godine. Praznična atmosfera se osjeća na svakom koraku. U parkovima i na gradskim trgovima održavaju se novogodišnji vašari, koncerti, pozorišne predstave, a novogodišnja groznica "trese" Ruse.

Rusi u 2019. ulaze 11 puta, najveći spektakl u Moskvi

 

Nova godina se u Rusiji dočekuje čak 11 puta, u 11 vremenskih zona. Prvi Novu godinu dočekuju na Kamčatki i Čukotki. Praznik žitelji tih oblasti dočekuju devet sati prije Moskovljana. Posljednji će Novu godinu dočekati stanovnici Kalinjingradske oblasti.

Tradicija proslavljanja Nove godine u Rusiji započeta je za vrijeme Petra Velikog. On je 1699. godine izdao Ukaz kojim je odredio da se Nova godina proslavlja kao u Evropi — 1. januara, a ne 1. septembra, kako je bilo do tada.

Carskim ukazom svim Moskovljanima je naređeno da slave Novu godinu, da pale logorske vatre, prave vatromet, čestitaju jedni drugima i ukrašavaju kuće granama četinara.

Običaj darivanja novogodišnjih poklona pojavio se za vrijeme Katarine Druge, dok je novogodišnju jelku prije više od dva vijeka, 1817. godine, u Rusku imperiju iz Njemačke donjela pruska princeza Šarlota, odnosno velika kneginja Aleksandra Fjodorovna, buduća imperatorka, supruga Nikolaja Prvog.

Foto: Sputnjik
Foto: Sputnjik

Dvadesetih godina prošlog vijeka, poslije Oktobarske revolucije, sovjetske vlasti ukidaju i Božić i Novu godinu, a jelku zabranjuju, pa su mnogi nastavili da je proslavljaju tajno, iza debelih zavesa, i tiho, da susjedi ne čuju. Tako se Nova godina pretvorila u pravi porodični praznik, koji se i danas najradije slavi u krugu najbližih, u kući ili na dači, uz bogatu trpezu, neizostavnu olivije salatu, mandarine i šampanjac.

Poslije decenije zabrana, od 1937. na glavne gradske trgove vraćaju novogodišnje jelke, otvara se prva sovjetska fabrika novogodišnjih ukrasa, Nova godina se javno slavi, a Deda Mraz i prvi put zvanično dobija pomoćnicu — svoju unuku Snjeguročku.

Već 80 godina najvažniji novogodišnji događaj odigrava se u Kremlju. Tu se kiti glavna jelka Rusije koja po pravilu mora da bude i najveća i najljepša. Obično je to ljepotica od najmanje stotinu ljeta, dokazano zdrava…

Foto: Sputnjik
Foto: Sputnjik

Tradicija da se lider zemlje obraća naciji u novogodišnjoj noći počela je još u sovjetsko doba, dok je na čelu zemlje bio Leonid Brežnjev.

Po pravilu, novogodišnje obraćanje predsjednika snima se ranije, ali se na televiziji emituje 31. decembra u 23.55 sati po lokalnom vremenu svake vremenske zone u Rusiji.

U tom trenutku, prekida se novogodišnji program, kamere prikazuju sat na Spaskoj kuli Kremlja koji odbrojava posljednje sekunde stare godine, a predsjednik Rusije se obraća naciji čestitajući građanima Novu godinu. To obraćanje prati gotovo svaki stanovnik Rusije, od Kalinjingrada do Vladivostoka.

Poslije novogodišnje čestitke predsjednika Rusije, tačno u ponoć, oglašavaju se zvona sa kremaljskih kula, intonira se nacionalna himna, zapušači sa boca šampanjca lete u vazduh, a nad Crvenim trgom počinje veliki novogodišnji vatromet, koji i zvanično označava početak nove kalendarske godine.

Foto: Sputnjik
Foto: Sputnjik

Astronomi su otkrili planetu koja ima sjaj rubina i safira i nazvali je "HD 219134 b" - ona je 21 svjetlosnu godinu udaljena od Sunčevog sistema i nalazi se u sazvježđu Kasiopeja.

 Riječ je o svjetlucavoj planeti, čija je masa pet puta veća od Zemljine, a oko matične zvijezde kruži toliko brzo da je obiđe za svega tri zemaljska dana.

Njeno svjetlucanje u crvenoj i plavoj boji izazivaju oksidi aluminijuma, kojih ima mnogo na toj planeti.

Astrofizičari vode studiju koja traga za potpuno novom vrstom egzoplanete, a "HD 219134 b" jedan je od tri najbolja kandidata.

Egzoplanete nastaju iz diska prašine i gasova oko protozvijezde. Dalje od centra tih sistema nastaju gasni divovi, dok bliže svojoj zvijezdi nastaju stjenovite planete.

Astrofizičari navode da gasne planete ne mogu imati magnetno polje, te da je riječ o nebeskim tijelima koja su potpuno novi tip "superzemlje" sa egzotičnim sastavom, prenose naučni portali. 

Otkrivena planeta "od rubina i safira"

Optički fenomen koji se rijetko javlja mogao se  vidjeti na Јahorini.
 
Optički fenomen na Јahorini (Foto: Miodrag Blagojević) - Optički fenomen na Јahorini (Foto: Miodrag Blagojević) -
Optički fenomen na Јahorini (Foto: Miodrag Blagojević)

Naime, svi posjetioci ove olimpijske ljepotice  su mogli vidjeti izuzetno rijetku optičku pojavu poznatu kao "halo" fenomen, koja se pojavljuje zimi pri vrlo niskim temperaturama.

Tokom većeg dijela dana živa se na termometru na Јahorini nije dizala iznad -11 Celzijusovih stepeni, što je uvjetovalo pojavu tzv. halo efekta, koji naučnici često zovu i fenomenom "tri Sunca".

Zbog iznimno niskih temperatura u vazduhu se formiraju milioni sitnih ledenih šestougaonih kristala kroz koje se prelamaju sunčeve zrake, pri čemu najčešće nastaje prividni obruč oko samog Sunca.

Zanimljivo je istaći i to da prethodno navedeni kristali nisu vidljivi golim okom, ali refleksija sunčevih zraka se može primijetiti bez većih problema.

Obruč oko Sunca najčešće je promjera 22 stepena, a rijetki su oni slučajevi kada prividni krug iznosi 46 stepeni.

U najmanje četiri kineska grada zabranjene su božićne dekoracije, kao što su jelke i prikazi Djeda Mraza, javili su lokalni mediji.

Kineska Vlada pokrenula je inicijativu da se ograniči proslavljanje Božića širom zemlje, sa namjerom da se "promoviše tradicija", javio je AP.

U kineskoj pokrajini Nanjang iz jednog trgovinskog centra uklonjene su sve dekoracije, uključujući veliku okićenu jelku, nakon što su se zvaničnici Vlade žalili vlasniku zgrade u kojoj se nalazi trgovinski centar.

"Sputnjik" piše da se u Kini, za razliku od većine svijeta, ove godine ne osjećaju božićne vibracije, usljed napora da se iz javnog života istisnu tragovi ovog praznika.

Stručnjak za modernu Kinu Zi Јang izjavio je za AP da će Božić i "druge strane ideje" sve više biti ograničavane, zbog politike kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji nastavlja da vladajuću partiju predstavlja kao bastion kineske tradicije.

U gradu Langfang južno od Pekinga iz izloga su uklonjene dekoracije, a lokalna policija zabranila je dekorativna ulična svjetla i zastave.

Vlasti u gradu Panlong objavile su izvještaj u kojem se navodi da je "zabranjeno vješanje božićnih čarapa, nošenje božićnih kapa, kićenje jelki i slično".

Međutim, kineski "Global tajms" piše da ne treba pretjerivati u reakciji na postupak kineskih vlasti, jer su ovakve mjere usmjerene protiv "komercijalizaovanja Božića i prekomjernog unošenja nepotrebnih namirnica“, a ne protiv samog praznika.

Thumbnail

U nedjelju uveče u Bankoku je odražan izbor za Mis univerzuma.

Za najljepšu ženu univerzuma za 2018. godinu izabrana je mis Filipina Katriona Magnajon Grej.

Ova 24-godišnja ljepotica je rođena u Kvinslendu od oca koji je porijeklom Škot-Australijanac i majke Filipinke.

Katrion prati preko pola miliona ljudi na Instgaramu, a poznata je kao tv voditeljka i model.

Za prvu pratilju izabrana je mis Јužne Afrike Tamarin Grin, a druga pratilja je mis Venecuele Stefani Gutierez.

Thumbnail






NAJČITANIJE

Error: No articles to display

Please publish modules in offcanvas position.