Poznati britanski aktivista za zaštitu životne sredine pisac i novinar Mark Lin tvrdi da je sadašnji nivo ugljen-dioksida dovoljan da se potope svi veliki obalski gradovi.

Lin upozorava da je sadašnja količina ugljen-dioksida u atmosferi Zemlje posljednji put bila visoka kao sada prije gotovo tri miliona godina. 

"Drugim riječima, današnje koncentracije veće su nego u bilo kojem trenutku postojanja homo sapiensa, odnosno čovjeka", kaže Lin. 

U to doba, napominje on, nivo mora bio je viši za 30 metara nego sada, što znači da će i današnje količine ugljen-dioksida biti dovoljne da se istopi toliko leda iz polarnih regija da bi bili potopljeni svi veliki obalski gradovi. 

LJudi sada iz Zemljine kore vade oko deset milijardi tona ugljen-dioksida, bilo u obliku ugljenika, gasa ili nafte, a sve to svake godine završi u atmosferi, upozorava Lin u autorskom tekstu koji prenose američke TV mreže. 

Svaka nova vijest o klimatskim promjenama gora je od prethodne, pa je očekivano i priznanje klimatologa da se okeani zagrijavaju mnogo brže nego što je to bilo predviđeno. 

Količina toplote koju sada upijaju okeani jednaka je energiji koja bi bila oslobođena aktiviranjem barem tri atomske bombe poput one koja je bačena na Hirošimu, i to svake sekunde, navodi Lin, pozivajući se na podatke britanskog lista "Gardijan". 

"Kada sam 2007. godine pisao jednu od svojih knjiga očekivalo se da će grebeni izgubiti boju oko 2030. Ali, to se događa već sada. Za samo dvije godine svoju boju izgubilo je gotovo 90 odsto korala iz Velikog koralnog grebena", napominje Lin. 

On navodi da su naučnici koji su istraživali to područje zbog toga plakali. 

Lin je predvidio 2007. godine da će Hjuston do 2040. pogoditi razoran uragan koji će biti posljedica klimatskih promjena. 

"Ali, to se već dogodilo jer je 2017. godine uragan `Harvi` donio toliko vode na područje Hjoustona koliko kroz Nijagarine vodopade protekne tokom 110 dana", kaže on. 

Thumbnail

Iako je najbogatija zemlja Evrope, barem prema podacima CIA, Lihtenštajn nema aerodrom ni željeznicu, a građani imaju pauzu za ručak dugu čak 90 minuta, piše "Quartz".

Tokom tih sat i po, od 12 do 13.30, država mora biti u tišini, odnosno nije dozvoljeno "košenje trave ni glasna zabava".

Uz to, Lihtenštajn svojim građanima nalaže da svake godine u februaru ili martu uzmu sedam dana slobodno kako bi se bavili sportom, na takozvani sportski praznik, a porez na dobit je među najnižima u Evropi - 12,5 odsto. 

Ta država nema izlaz na more, jedna je od najmanjih zemalja svijeta, a ima manje od 40 hiljada stanovnika, od kojih su trećina stranci. 

Iako nije članica Evropske unije, dio je Evropske slobodne trgovinske zone (EFTA), šengenskog prostora i Evropskog ekonomskog prostora. 

Nakon Prvog svjetskog rata Lihtenštajn se našao na ivici bankrota, pa je zemlja odlučila da smanji poreze. Pedesetih godina najviši porez je bio samo 1,4 odsto, što je, naravno, privuklo strane korporacije da svoja sjedišta otvore upravo u Lihtenštajnu. 

Thumbnail

Island je jedinstven prvenstveno zbog svoje prirode, ali i zbog neobičnih zabrana koje su bile na snazi tokom njegove duge istorije i koje su imale značajan kulturološki uticaj.

Psi 

Još 1924. godine stanovnicima Rejkjavika je bilo zabranjeno posjedovanje pasa, a sve radi spriječavanja zaraza. Zabrana je trebalo da minimalizuje rizik da psi prenesu ehinokokozu ljudima. Psi su, inače, prenosili ovaj virus tokom osamdesetih godina 19. vijeka, a on se i dalje teško liječi. Danas je posjedovanje pasa dozvoljeno, ali pod striktnim zdravstvenim uslovima. 

Određeni reptili 

Zmije, guštere i kornjače je ilegalno posedovati na Islandu, zbog čega je već bilo nekoliko slučajeva krijumčarenja ovih životinja. Glavni razlog zabrane jeste krijumčarenje kornjače devedesetih nakon čega je vlasnik životinje dobio salmonelu. Glavni razlog zabrane ovih vrsta reptila jeste da se sačuva jedinstvena vrsta islandskih konja od infekcije. 

Alkohol 

Neobična zabrana alkohola bila je aktuelna 1915. godine i jednim dijelom 1935. kada su samo pića iznad 2,25 odsto alkohola bila legalizovana, a pivo je bilo zabranjeno! Zabrana piva je trajala do 1989. godine jer je Island želio da uspostavi sopstveni nacionalni identitet nakon odvajanja od Danske. Prije legalizacije, ispijanje piva se smatralo aktivnošću Danaca, pa samim tim i ne previše patriotski. Danas se 1. mart slavi kao Nacionalni praznik kada je pivo na Islandu postalo legalno.

Televizija 

Da ste posjetili Island 1966. godine dobili biste vijest da državna televizija ne emituje nikakav program četvrtkom. Ideja koja se krije iza ove odluke jeste da četvrtak postane rezervisan za socijalizovanje. Zabrana se produžila do kraja jula kada je odlučeno da televizija neće raditi čitavog mjeseca. Pošto se jul smatrao mjesecom za odmor, bilo je i logično da nećete gledati televiziju. Zabrana četvrtka je ukinuta 1983. godine, a jula četiri godine kasnije, tačnije 1987. godine. 

Baskijci 

Godine 1615. tri baskijska kitolovca potonula su na obali Vestfjorda na sjeverozapadu Islanda. Čak 80 preživjelih mornara našlo se u malom selu bez hrane, što ih je navelo na to da opljačkaju mještane. U tom trenutku je donesen zakon po kome svako može ubiti Baskijca ukoliko ga ugleda. Vjerovali ili ne, zakon je ostao u knjigama sve do 2015. godine.

Thumbnail

Za određene hronične bolesti, često ozbiljne, mnogi narodi na planeti gotovo i ne znaju. Iako je nekima život praćen poteškoćama zbog loših uslova, oni, svejedno, ostaju zdravi, a nerijetko i dugovječni. Na njihovo dobro zdravlje utiče upravo specifičan način života i ishrana iz okruženja, pokazalo je jedno internacionalno istraživanje sa centrom u Danskoj. Evo nekih od najupečatljivijih primjera.

Depresija zaobilazi Island, iako postoje svi uslovi za njeno prisustvo. Tmurno vrijeme i vjetrovi savršeno pogoduju ovoj bolesti, ali je kod Islanđana prisutna tek u tragovima, zahvaljujući ishrani bogatoj omega 3 masnim kiselinama. Islanđani jedu velike količine ribe i jagnjetinu, takođe bogatu omega 3 masnim kiselinama. Masne kiseline u jagnjetini su prisutne zahvaljujući tome što se životinje napasaju mahovinom. A masne kiseline su važne jer sprječavaju ne samo nastanak depresije, već smanjuju i njene simptome, a pomažu i kod anksioznosti.

Srčana oboljenja ne muče narod sa Krita, jer tradicionalno upražnjavaju mediteransku ishranu. Krićani generalno spadaju među najzdravije narode, jer konzumiraju maslinovo ulje prebogato moćnim antioksidansima, za koje se zna da se uspješno suprotstavljaju slobodnim radikalima. S druge strane, omega 3 masne kiseline iz morskih plodova, redovno prisutnih na trpezi, sprječavaju nastanak krvnih ugrušaka. Ovaj narod, takođe, često jede i dvopek koji je pun vlakana. Umaču ga u crno vino, maslinovo ulje ili jabukovo sirće. U ishrani je veoma zastupljeno zeleno lisnato povrće, dok za desert jedu jogurt pomiješan sa medom. Stručnjaci vjeruju da je njihovo zdravlje na zavidnom nivou i zbog male količine crvenog mesa na jelovniku.

Dijabetes je bolest koja se sve učestalije javlja gotovo kod svih naroda. Međutim, iako su stope dijabetesa alarmantne i u Meksiku, u Koper kanjonu ove države gdje žive Tarahumara Indijanci, za dijabetes tip 2 gotovo da ne znaju. Po mišljenju stručnjaka, bolesti nema jer Tarahumara Indijanci jedu hranu prepunu nerafinisanih ugljenih hidrata. Kao začine koriste cimet, peršun i bijeli luk, koji takođe djeluju blagotvorno na šećer u krvi. Osim toga, žive tradicionalnim načinom života koji podrazumjeva mnogo vježbanja, koje je, inače, uslov za veću otpornost organizma na ovu bolest.

Karcinom je bolest od koje većina stanovništva planete zazire. Ali ne i narod u afričkoj državi Kamerun, u kojoj, inače, mnoge bolesti predstavljaju rijetkost. Kod njih predstavljaju rijetkost bolesti organa za varenje, uključujući, čak, i rak debelog crijeva. Stanovnici Kameruna trpe i manji rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao i infekcija i bolesti respiratornog sistema. Za ovakvo stanje je najzaslužnija ishrana bazirana na žitaricama bogatim vlaknima kao što su ječam, heljda i zob. Istovremeno, u ovoj državi malo se konzumira meso, a istraživanja, inače, pokazuju da kada bi ljudi u organizam unosili manje crvenog mesa u svijetu bi se broj oboljelih od karcinoma drastično smanjio.

Thumbnail

Berlin je kao prva savezna pokrajina u Njemačkoj koja je Međunarodni dan žena, 8. mart, proglasila neradnim danom.
 
"Ova odluka je veliki signal za napredak u procesu postizanja ravnopravnosti muškaraca i žena", rekla je Deri Čaglar portparol za ravnopravnost zastupničkog kluba Socijaldemokratske stranke Njemačke u Senatu grada i savezne pokrajine Berlin.

Odluku su podržale i stranke Ljevice i Zeleni s kojima SPD u Berlinu tvori vladajuću koaliciju.

Stranke CDU, FDP i AfD kritikovale su odluku da upravo Međunarodni dan žena postane neradni praznik u Berlinu te su se umjesto toga zalagali za proglašenje Dana reformacije neradnim danom.

Zeleni su odbacili ovu ideju tvrdeći da se radi o vjerskom prazniku samo za protestante, dok je Dan žena "praznik za sve žene".

8. mart, Dan žena - Foto: ilustracija8. mart, Dan žena - Foto: ilustracija

Aleksandar Puštin je za Ruse je veći pisac od Tolostoja i Dostojevskog, pokazalo je istraživanje.

Među deset najvećih ruskih književnika su i Nikolaj Gogolj, Ivan Turgenjev, Mihail Ljermontov, Anton Pavlovič Čehov, Maksim Gorki, Mihail Šolohov i Boris Pasternak.

U 20 najboljih se ubrajaju Aleksandar Solženjicin, Ana Ahmatova, Sergej Jesenjin, Marina Cvetajeva, Osip Mandeljštam, Vladimir Majakovski i Josif Brodski.

Povodom liste, u tekstu je navedeno da se ljubitelji književnosti dijele na one koji vole Tolstoja i one koji vole Dostojevskog.

"Svjesno smo stavili Dostojevskog na treće mjesto, jer je on živio kraće od Tolstoja i napisao je manje knjiga. U svijetu je Dostojevski, kao i Tolstoj, jedan od najpoznatijih ruskih pisaca", navedeno je u obrazloženju.

Ipak, pitanje "broja jedan" ruske književnosti nije se postavljalo. Ni Tolstoj, ni Dostojevski, već Puškin.

On je genije rime i ritma. Rusi često kažu: "Puškin je nama sve".

Kako to da je on veći od Tolstoja? On nije živio tako dugo, ali je njegova zvjezda bila sjajnija. On je utemeljivač savremenog ruskog jezika kojim je Tolstoj pisao.

Puškin je odbacio visoki patetični stil klasične ruske poezije, uklonivši barijeru između razgovornog jezika i uzvišenih oda iz prošlosti. Majstorski je pisao u širokom spektru žanrova, navodi "Ruska riječ".

Thumbnail






NAJČITANIJE

Error: No articles to display

Please publish modules in offcanvas position.